Kampanja “Čemu služi aktivni ugalj” za brend Strong Nature

Nadutost u stomaku. Nervozna creva. Mamurluk posle dobrog izlaska u grad. Loše varenje. Nečista koža. 

Ovo su sve stvari sa kojima se susrećemo u životu, a ono što je neverovatno je da postoji jedan proizvod koji nas rešava svih ovih problema – aktivni ugalj. To nije nov izum nauke, već lek koji se koristi od davnina. Baš taj proizvod je bio tema digitalne PR kampanje rađene za jednog od najznačajnijih proizvođača ovog preparata –  našeg klijenta “Strong Nature”.

Aktivni ugalje je poznat kao “čistač organizma” i obavezna je stavka u svakoj kućnoj apoteci. Da podstimo sve na to, odlučile smo da najpre podsetimo influenserke na društvenim mrežama. Ali, kako? Tako što ćemo im reći da Strong Nature Aktivni ugalj ima tri namene – da to jedno pakovanje mogu da koriste kad imaju problema sa stomakom, kad zaglave posle izlaska ili kad žele da naprave masku za lice. 

Šta je sadržao poklon paket?

Najpre, personalizovanu poruku za svaku influenserku. Pratimo njihove objave i način života, pa na taj način zaključujemo da li je publika influensera u skladu sa publikom i kupcima našeg klijenta. To je ključna stvar u ovoj komunikaciji i treba voditi računa ko, zašto, kada i kako promoviše vaš proizvod.

U paket smo spakovale tri vrećice u bojama Strong Nature brenda. 

Aktivni ugalj u prahu smo namenili za scrub lica, a u vrećici se nalazila i kartica na kojoj piše kako se pravi piling. 

Aktivni ugalj u kapsulama od 10 komada smo namenili za borbu protiv mamurluka, a Aktivni ugalj u kapsulama od 30 komada smo namenili za regulaciju varenja. Ovo je osnovna funkcija aktivnog uglja. Aktivni ugalj je sposoban da “usisa” sve loše čestice u vašem organizmu koje ste uneli preko hrane i vode. Impresivno, zar ne?

Šta je bio cilj?

Cilj je bio brand awerness za Strong Nature aktivni ugalj. Širenje svesti o brendu smo radili kroz influenserski kanal, a alat je bio njihov Insta story. Ovaj alat smatramo veoma atraktivnim trenutno, kratki su, konkretni i ljudima je pažnja usmerena direktno na brend kroz lični priču influensera.

U kampanji je učestvovalo 11 influenserki koje su svojim pratiocima na sebi jedinstven način predstavile Strong Nature aktivni ugalj.

Šta smo postigli?

Postavljeni cilj je postignut, primećena je znatno veća posećenost profilu i sajtu klijenta. Takođe, postigli smo veliki broj upita za konkretne proizvode koji su se nalazili u PR paketu. Osim toga, broj pratilaca na Instagramu je povećan za 306 profila.

Analitika sajta klijenta pokazuje da je tokom meseca u kom je urađena kampanja, Strong Nature aktivni ugalj bio proizvod koji je sa Instagrama doveo najveći broj ljudi na sajt i online shop.

Kampanja “Šta da jedem kad…” za brend Ribella

Digitalnu kampanju “Šta da jedem kad…” za brend Ribella Hummus osmislili smo imajući u vidu večito pitanje izbora hrane i neodlučnosti kada je u pitanju dnevni meni. Pošli smo od jednostavnog pitanja – koliko puta se pitate “šta da jedem sad…?”.

Ovo se najčešće pitamo  – kad smo na poslu, kad treba da treniramo, kad postimo, kada dođemo noću iz grada i, ono kad nam se ništa ne jede. Upravo smo u ove situacije stavili izabrane food i fitness blogere i dali im zadatak da odgovore na čuveno pitanje i pomognu onima koji imaju isti problem.

Kampanju smo realizovali na tri tržišta – Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, uz saradnju sa 19 influensera.

Šta smo uradili?

Pripremili smo priču za svaku od tema i objavljivali ih na mrežama (Facebook i Instagram) tokom 4 nedelje. Svaka od tema se povezivala sa Ribellinim pratiocima na emotivnom nivou, jer smo se potrudili da rešimo njihov problem i stvorimo benefit za pratioca. Naš cilj je bio da potrošači dobiju inovativne i jednostavne recepte, koje će moći brzo da spreme, a koji će, pre svega, biti ukusni.

sta da jedem

Šta da jedem kad zaglavim na poslu?

Tema sa toliko odgovora, ali nekada ne možemo da pronađemo nijedan koji nam se dopada. Zbog toga smo zajedno sa food blogerima osmislili lunch box pakete koje je zgodno poneti na posao. Ponuda recepata je raznovrsna – od onih koij vole meso sa Ribella humusom, do vegeterijanskih obroka, ali i za ljubitelje pekarskih proizvoda.

Šta da jedem pre i posle treninga?

Ovde smo u pomoć pozvali fitness influensere koji uvek daju korisne i dobre savete po pitanju zdrave i ukusne ishrane. Oni su predložili zdrav i izbalansiran odnos Ribella humusa, voća i povrća, pa smo dobili fenomenalne salate i sendviče, kao idealan obrok kada treniramo.

Šta da jedem kad mi se ništa ne jede / Šta da jedem kada se vratim noću iz grada gladan?

Ovde dve teme su obradili u jednoj nedelji i dali veliki broj odgovora onima koji ne vole mnogo da spremaju i kuhinja ih ne inspiriše previše. U pomoć smo pozvali lifestyle influensere koji su pokazali sa kakvim se dilemama oko hrane suočavaju i na taj način ih približili publici.

Šta da jedem kad postim?

S obzirom na to da smo u ovoj nedelji ušli u Uskršnji post, ova tema se nametnula kao logična. Svi previše razmišljamo dok postimo, da slučajno ne pojedemo nešto što nije posno. Zamolili smo food blogere da daju svoje predloge, kako pratioci Ribelle ne bi razbijali glavu šta smeju da pojedu.

hrana

Rezultati

Kampanja “Šta da jedem kad…” je odlično primljena kod publike, zbog toga što su teme bliske svakodnevnici običnog čoveka, ali i zbog toga što smo pažljivo birali influensere i iz redova velikih i iz redova malih, onih koji se tek pozicioniraju i uspinju na Instagramu.

Ovo kampanjom smo dostigli:

  • reach od oko 445 000 i

engagament od 24 320.

“Mogu da neću. Ljubav nije nasilje” među najboljim neprofitnim kampanjama u regionu

Autonomni ženski centar (AŽC), najstarija organizacija za ženska prava i naš dugogodišnji klijent (i naše drugarice), tri godine su razgovarale sa mladima, prvenstveno devojkama, o važnoj temi – rodno zasnovanom nasilju.

Kroz trogodišnju kampanju „Mogu da neću. Ljubav nije nasilje“ (kreativa „Kitchen & Goodwolf“, Novi Sad), zajedno sa AŽC, smo pričale o problematici partnerskog nasilja među mladim ljudima, kroz tradicionalne i društvene medije. Kroz angažovanje novinara i novinarki i podizanje interesovanja za ove teme među njima, kroz priče koje smo zajedno s njima plasirali u medije, stalnu komunikaciju i interakciju na društvenim mrežama – podizale smo interesovanje javnosti za ove teme.

Jedan od rezultata na koje smo ponosni je i to što je, s proleća 2019.godine, ova kampanja proglašena za jednu od tri najbolje neprofitne kampanje u regionu, na Social Impact 2019 samitu u organizaciji agencije Brodoto.

Šta smo sve (u)radile?

  • Pripremale priče za Facebook i Instagram stranice Mogu da neću jer nam je to bio glavni kanal za stalnu komunikaciju sa zainteresovanim devojakama. Bilo je tu raznih priča, i veselih i tužnih, i problema i želje za aktivizmom. Naš cilj je bio da balansiramo sadržaj koji je morao da bude informativan, profeministički, koristan i, obavezno, zabavan. Podaci o engagementu, organskom reachu, razmena informacija sa fanovima na mreži, dokaz su da je to bila živa i aktivna stranica koja je pratila aktivnosti kampanje.

1-kampanja-mogu-da-necu

  • Napravile baš dobru bazu novinara i medija koje smo zainteresovali za ovu temu. Strategija je bila da im uvek damo korisne informacije, najčešće u formi istraživanja, kako bi imali osnov za dalje razvijanje priča. Priče o rasprostranjenosti nasilja u vezama mladih („Jedan šamar nije nasilje“, najčešći naslov u medijima“) i o seksualnom uznemiravanju studenata i studentkinja na fakultetima od strane zaposlenih imale su fantastičan odziv medija. Gotovo da nema relevantnog medija koji se nije osvrnuo na ovu temu, preneo je i razvijao dalje.

2-mogu-da-necu-kontakta

  • Sa „Mogu da neću“ smo bile „tamo gde su mladi“ J – na letnjim muzičkim festivalima, na Teen Talk konferenciji, u školama, u školskim dvorištima, pravili smo javne događaje zajedno sa devojkama iz AŽC …

  • Sa „Mogu da neću“ smo bile „tamo gde su mladi“ J – na letnjim muzičkim festivalima, na Teen Talk konferenciji, u školama, u školskim dvorištima, pravili smo javne događaje zajedno sa devojkama iz AŽC …

Tri godine rada na jednoj kampanji suoči vas sa raznim izazovima, nauči vas kako da održite tempo u komuniciranju, da prevaziđete kreativne i druge krize, do kojih neminovno dolazi, kako da iskoristite prilike koje vam se ukažu.
Radujemo se ovakvim pričama, jer delimo iste vrednosti.

Naš prvi klijent iz IT sektora – Coing & Nenad

Zlatna reč srpske ekonomije – IT industrija – postala je deo i našeg porftolija 🙂

Tokom ove godine ostvarili smo saradnju sa IT inženjerom Nenadom Milanovićem, vlasnikom IT kompanije Coing iz Novog Sada, radeći, prvenstveno, na predstavljanju njegovih stavova i ideja o ovoj prestižnoj industrijskoj grani. Kao vlasniku softverske kompanije koja, osim u Srbiji, svoje ogranke ima i u SAD i u Kaliforniji – zbog čega on deo godine provodi i u ove dve zemlje i ima planove da nastavi da se profesionalno usavršava tamo – Nenadu je prevashodni cilj bio da domaćoj (pa i globalnoj) sceni predstavi svoj rad i svoje stavove, ne nužno i uspehe i rezultate kompanije.

Reći da je saradnja sa njim za nas bila izazov, zvučaće kao fraza (tja!) ali – potpuno adekvatno upotrebljena.

Novi sektor za nas, upoznavanje sa problemima i odnosima unutar IT zajednice, razumevanje interesa države i privatnog sektora, konačno, bar površno razumevanje neuhvatljivog sveta novih tehnologija – pa eto, nije da to nije bio izazov. Ali to i jeste lepota ovog posla – da imate priliku da zaronite u nove industrije, saznate kako ona funkcioniše, upoznate zajednicu ljudi koji je čine…

Cilj nam je, dakle, bio da Nenada predstavimo domaćoj medijskoj sceni (poslovna ga dobro poznaje) a kanali – tradicionalni mediji – print, TV, online.

Za nekoliko meseci saradnje, objavljeni su razgovori sa njim u brojnim medijima a šest meseci je bio kolumnista magazina “Original”.

Nenad govori direktno i otvoreno, iz iskustva nekoga ko je vlasnik uspešne kompanije i ko se u poslu suočava sa realnim problemima. Ne libi se da svoje argumente konfrontira sa drugima, ne ustručava se da kritikuje. Te njegove osobine su došle do izražaja i u periodu krize na domaćem IT tržištu nastale nakon što je država odlučila da nemačkoj kompaniji Continental obezbedi subvencije, zbog čega su se domaći IT preduzetnici pobunili. Mediji su tada Nenada prepoznali kao dobrog i otvorenog sagovornika pa su se otvorile brojne mogućnosti za medijske nastupe. No, i  njih je bilo važno koordinirati i usmeravati, posebno imajući u vidu osetljivost ove teme.

Razgovor koji je domaćim medijima pokazao da u Nenadu imaju relevantnog sagovornika na ovu temu je bio intervju na N1 –  u kom je on otvoreno ustvrdio da nema rasta IT sektora bez domaćeg digitalnog proizvoda. Većina medija je objektivno pratila ovu krizu prenela je ovu izjavu a naknadno su usledili pozivi za izjave u nedeljnicima Vreme i NIN, i drugim medijima.

 

Šta su važne stvari koje smo i mi naučili? Nametnuti medijima novog sagovornika, čak i kad je reč o IT sektoru, tako obožavanoj temi u domaćim medijima – nije jednostavno. Ipak, staro pravilo dobrog PR-a i dalje važi (čak i u ovako devastiranim medijima) – dobar i dostupan sagovornik sa svežim, drugačijim pristupom, novom informacijom i drugačijim uglom gledanja + njegova spremnost da učestvuje u aktuelnoj medijskoj temi – uvek će biti ispravna formula.

Da bolje upoznate Nenada pročitajte i ovaj njegov intervju na B92 u kom govori o sebi i o tome šta država treba da uradi da bi istinski podržala razvoj ovog potencijalno bogatog sektora ekomonije.

Nenad će biti jedan od panelista na Digital 2018, regionalnoj konferenciji o trendovima u telekomunikacijama i medijima i govoriće na panelu “Kontinentalna klima u Panonskoj niziji: strepnje i nade domaće IT scene”  u petak, 7.septembra, u hotelu Metropol u Beogradu.

Tim povodom, objavljen je i njegov intervju na portalima u vlasništvu organizatora konferencije, Color Press grupe – “Ako država ne promeni odnos prema IT sektoru, ovu industriju čeka više strepnje nego nade”

Idemo na konferenciju a onda nastavljamo da, zajedno sa Coingom, pratimo IT sektor – iz raznih uglova 🙂

Nakon godinu i po dana rada na projektu “EUTEKA – EU u vašoj biblioteci”

U 48 opština širom Srbije (a spisak i mapu možete videti ovde)  građani imaju posebno mesto na kom se mogu informisati o svemu što ih zanima o Evropskoj uniji (EU). To mesto je njihova javna biblioteka a mreža ovih 48 biblioteka, zainteresovanih da svojim korisnicima ponude sadržaj koji će im približiti Evropu i EU –  zove se “EUTEKA”.

Na razvoju ove mreže radili smo, zajedno sa kolegama iz firme Maxima Consulting, poslednjih godinu i po dana, podstičući biblioteke (zapravo, bibliotekare, od njih sve počinje) da se uključe u aktivnosti projekta “EUTEKA – EU u vašoj biblioteci”, za čiju smo realizaciju bili zaduženi. Projekat je deo višegodišnje inicijative Delegacije EU u Republici Srbiji (DEU) da i biblioteke uključi u što kvalitetnije informisanje javnosti o EU, u čemu već uveliko učestvuju i Narodna biblioteka Srbije, Ministarstvo kulture i informisanja Vlade RS, kao i nekadašnja Kancelarija za evropske integracije (odnedavno Ministarstvo).

Tokom proteklih godinu i po dana smo vrlo intenzivno sarađivali sa bibliotekarima i bibliotekama širom Srbije. Ako je na početku i bilo bojazni da ćemo se suočiti sa usporenim ritmom skrajnutih ustanova kulture, nesviklim na modernu komunikaciju – vrlo brzo je taj utisak pobijen. Upoznali smo mnogo proaktivnih, zanimljivih, vrednih ljudi, malih preduzetnika u kulturi u svojim sredinama, koji spajajući kraj s krajem, uspevaju da organizuju kulturni program u svojim gradovima. Naš zadatak je bio da im, zajedno sa Delegacijom EU u Srbiji i EU info centrom, ponudimo novi sadržaj koji će njihovim korisnicima pojasniti neke aspekte života u Evropskoj uniji, približiti im njene vrednosti, informisati ih. Zajedno smo pripremali teren da, od ove jeseni, u svim tim bibliotekama zaživi mini EUTEKA kutak, mesto opremljeno stolom, stolicom, računarom, policom sa knjigama, kao nekim malim kutkom u kom će građani tih opština moći da se sami informišu o onome što ih zanima o EU: od toga gde da putuju ili studiraju, kako da potraže posao, kako da apliciraju za sredstva iz EU fondova do toga kako funkcioniše EU. Mi smo u okviru ovog projekta dizajnirali i isporučili 15 EUTEKA polica ali će kolege sa drugog projekta, koliko ove jeseni, bibliotekama isporučiti ostatak opreme.

A kako izgleda polica, evo pogledajte ovde.

Nadamo se da smo, nakon godinu i po dana, uspeli da im ponudimo zanimljiv sadržaj i zainteresujemo ih za ovu temu. Na stranici EU Info centra – www.euinfo.rs/euteka – možete pogledati sve naše aktivnosti.

U nastavku, evo nekoliko najznačajnijih dostignuća. 🙂

  • u 22 biblioteke smo organizovali javne događaje (tribine, promocije, info sesije) o temama koje su u vezi sa EU

 

  • setovi od po 50 akademskih izdanja o politikama EU uručeni su, kao donacija EU, direktorim četiri značajne biblioteke koje su najveća podrška naučnim istraživanjima (UB “Svetozar Marković”, Beograd; UB “Nikola Tesla”, Niš; Biblioteka Matice srpske, Novi Sad; Biblioteka Pravnog fakulteta, Beograd). Ove knjige predstavljaju prestižna izdanja uglednih evropskih univerziteta i izdavača i, na sva četiri mesta ih je, u ime Delegacije EU u Srbiji, direktorima ovih biblioteka uručio tadašnji šef Delegacije EU u Srbiji, ambasador Majkl Davenport

 

   

  • organizovali smo tri treninga za bibliotekare, lokalne novinare i aktiviste kako bismo ih podstakli da se povezuju i zajedno nastupaju pred EU fondovima. Treninzi su organizovani u saradnji sa TACSO (Tehnička podrška EU civilnom društvu) i kroz obuku je prošlo više od 150 učesnika u Beogradu, Nišu i Novom Sadu

 

  • u 28 biblioteka u Srbiji organizovali smo zajedničku kampanju povodom Dana Evrope – “Dan otvorenih vrata o EU u vašoj biblioteci”, ponudivši bibliotekama da podele promotivni materijal i poklone članovima, podele EU publikacije i organizuju adekvatan program povodom tog praznika. I zaista, čak 28 biblioteka se odazvalo i samostalno organizovalo sadržaje koji su na prigodan način obeležili Dan Evrope u njihovim opštinama. U tome su imali zdušnu podršku lokalnih medija

  • organizovali smo i dva Sajma EU projekata, u Zrenjaninu i u Pirotu, s ciljem da javnosti pokažemo dosadašnju podršku EU Vojvodini, tj jugoistočnoj i istočnoj Srbiji. Uz prisustvo visokih državnih zvaničnika i lokalne samouprave, uz podršku domaćina i, naravno, predstavnika brojnih projekata koje je EU podržala u ovom kraju, lokalnoj javnosti smo pokazali razmere dosadašnje pomoći EU ovim delovima Srbije kao i planove za nova ulaganja

 

U okviru projekta “EUTEKA – EU u vašoj biblioteci” bilo je, naravno, brojnih drugih aktivnosti, povezivanja, susreta, sastanaka, upoznavanja. Rezultati koje smo postigli (detaljno prikazani u izveštajima, koje za ovu priliku ne citiramo) pokazuju da je deo javnosti u lokalnim sredinama zainteresovan za EU teme i da im još uvek nedostaju informacije. Biblioteke mreže “EUTEKA” biće u potpunosti spremne da odgovore na ovaj izazov i ponude sugrađanima mnogo sadražja koje će im približiti Evropu i Evropsku uniiju.

Mi smo, sa svoje strane, zadovoljni što smo most koji spaja one koji poznaju EU, način funkcionisanja i njene vrednosti i one koji o EU žele da saznaju više. To je jedna od misija – slobodni smo da je tako nazovemo – na koju smo ponosni.

[fbshare type=”button” float=”left”][fblike showfaces=”false” width=”90″ verb=”like” font=”arial” float=”left”] [twitter float=”none”]