Učestvovale smo na ProFemina konferenciji 2015

Ovogodišnja regionalna konferencija ProFemina otpočela je panelom o mizoginiji, a moderirala ga je direktorka naše agencije Suzana Miličić. O mizoginiji i problemima sa kojima se žene suočavaju govorile su su  Sanja Sarnavka, predsednica organizacije B.a.B.e. (Hrvatska), Dženeta Agović, aktivistkinja, Nataša Miljković, novinarka, Biljana Srbljanović, dramaturškinja i Jadranka Miličević, aktivistkinja, suosnivačica fondacije CURE (Sarajevo) i Gordana Suša, članica Saveta REM.

MG_7718

Na panelu “Mizoginija: Model 3.0” otvorena su mnoga pitanja u oblasti rodne ravnopravnosti. Govorilo se o tome koliko je mizoginija zastupljena u našoj zemlji i regionu i koliko je žene uopšte prepoznaju, o njenim pojavnim oblicima u medijima, u jeziku, u savremenoj kulturi, u politici i u svakodnevnoj komunikaciji. Takođe sagovornice su tokom panela govorile i o aktuelnim inicijativama protiv nasilja na ženama, ali i lošim mizoginičnim praksama koje često i same žene podstiču. Učesnice konferencije mogle su da čuju kako izgleda život žene u Sandžaku, kolika je stvarna (ne)moć žena u politici, ali i kako se putem pojedinih medijskih sadržaja propagira nasilje nad ženama.

1

Panelistkinje su se osvrnule i na aktuelnu peticiju za ukidanje emisije DNK na televiziji Pink, a Dženeta Agović je ukazala i na slučaj u kome je sam sudija iz Novog Pazara ženu upućivao da pomoć potraži preko emisije. Novinarima televizije N1 koja se ovom temom aktivno bavi ukazali smo na ovaj slučaj i uspele da sa ovog događaja pošaljemo i jednu važnu informaciju.

Regionalna konferencija ProFemina održava se već treću godinu za redom u organizaciji časopisa „Lepota i zdravlje“, a tema ovogodišnje konferencije bila je „Šta žene žele?“. Na konferenciji je podržana i kampanja Autonomnog ženskog centra „Širi dalje“ pa su slušateljke i učesnice konferencije na svojim sedištima nalazile flajere sa brojevima SOS telefona koje mogu proslediti sestri, drugarici, komšinici.

tvit-28

 

 

„Narodni parlament“ jedini radi kolektivnu zaštitu prava potrošača

Nedavno smo započeli saradnju sa organizacijom „Narodni parlament“ iz Leskovca koja ima dvadesetogodišnju NVO tradiciju iz oblasti zaštite ljudskih prava ali sada želi da javnosti bolje predstavi svoj rad na promociji zaštite prava potrošača.

Za to imaju vrlo dobar razlog: duže od godinu dana rukovode projektom „Ispravimo krive drine“ kroz koji nude besplatnu pravnu pomoć potrošačima i nekoliko stotina ljudi iz cele Srbije već im se obratilo za pomoć.

Oni su, trenutno, jedina organizacija u Srbiji koja radi na pokretanju postupaka za kolektivnu zaštitu interesa potrošača. Ovaj pravni instrument je nedavno omogućen izmenama Zakona o zaštiti potrošača i pred Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija vode se četiri postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i sva četiri je pokrenulo udruženje „Narodni parlament“.

Postupci za zaštitu kolektivnih interesa potrošača pokrenuti su protiv VIP Mobile d.o.o., Telekom Srbija a.d. Beograd, i dva protiv JKP „Vodovod“ Leskovac.

Nakon pokretanja postupka od strane nadležnog ministarstva, VIP Mobile d.o.o. je dao takozvanu „korektivnu izjavu“ kojom se obavezao da će sporne odredbe opštih uslova izmeniti i prilagoditi važećem zakonu.

Tokom 2014. godine u okviru projekta “Ispravimo krive drine!” kancelarija za besplatnu pravnu pomoć udruženja „Narodni parlament“ primila je 120 zahteva za pravnu pomoć  iz oblasti zaštite prava potrošača. Broj zahteva primljenih ove godine čak četiri puta je veći od prošlogodišnjeg proseka i samo u februaru su u kancelariju stigla 93 zahteva.

Dopada nam se entuzijazam i ekspertiza ovih ljudi i pokušaćemo da novinarima skrenemo pažnju na njihov rad. Oblast zaštite prava potrošača se vrlo intenzivno razvija i stepen informisanosti građana o njihovim pravima je iz dana u dan sve veći.

24sata_Narodni Parlament_26032015

 

 O projektu „Ispravimo krive drine!“

U okviru  projekta „Ispravimo krive drine!“, koji je udruženje Narodni parlament pokrenulo 2013. godine,  potrošači sa teritorije cele Srbije dobijaju besplatni pravni savet i praktičnu pomoć oko izrade predstavki, dopisa i drugih dokumenata, i u slučajevima kad njihova prava ugrožavaju javna ali i privatna preduzeća.

Potrošači se Udruženju „Narodni parlament“ mogu obratiti pozivom call – centra na broj 0700/500 – 500, putem kontakt forme na sajtu  i lično u kancelariji za besplatnu pravnu pomoć u ulici Đorđa Lešnjaka br. 7, u Leskovcu.

 

Multimedijalna izložba o gasovodu Južni tok

Tokom septembra i oktobra 2014. godine za “South Stream Srbija” imali smo zadatak da u 12 gradova širom Srbije predstavimo gasovod Južni tok multumedijalnom izložbom postavljenoj u  interaktivnom kamionu. Ideja kampanje “Connecting Europe” je bila da kroz svaku zemlju kroz koju prolazi Južni tok prođe i kamion sa izložbom koja će privući pažnju medija i omogućiti građanima da se na zanimljiv način upoznaju sa projektom.

12145

Šta smo uradili?

  • Organizovali smo obilazak 12 gradova širom Srbije (Aktivacija je bila realizovana tako da je kamion parkiran u centru grada tokom celog dana; hostese ispred kamiona pozivaju građane da posete izložbu; posebno obučen host ih u kamionu provodi kroz postavku; građani na kraju dobijaju brendirani poklon)
  • Organizovali smo VIP koktele i konferencije za novinare u Beogradu i u Novom Sadu
  • Pozvali smo novinare na konferenciju, pripremili i distribuirali materijal o izložbi
  • Obaveštavali smo lokalne i nacionalne medije o kretanju izložbe

Rezultati

  • Oko 10 000 ljudi je posetilo izložbu i dobilo informacije o gasovodu
  • Oko 30 000 ljudi je videlo kamion i brending Južnog toka
  • Oko 5 000 ljudi je dobilo flajere, poklone…
  • Više od 50 medijskih kuća je pratilo turneju

Picture2

 

Učestvovali smo u organizaciji prvog sajma projekata EU u Srbiji

Sredinom marta u Beogradu je održan prvi sajam projekata koje je u Srbiji finansirala Evropska unija a naš tim je, zajedno sa drugim saradnicima i EU Info centrom, učestvovao u organizaciji ovog događaja.

Ovo je prvi sajam ovakvog tipa i ideja je bila da se na jednom mestu prezentuju najuspešniji projekti koje je podržala Evropska unija u Srbiji od 2000. godine do danas. Hteli smo da novinarima nacionalnih i lokalnih medija pokažemo projekte, upoznamo ih sa onima koji su njima rukovodili, povežemo ih sa ljudima ili institucijama koji su bili direktni korisnici ovih projekata.

SAJAM EU

Ako sada kažemo da je sajam posetilo više od 100 novinara iz cele Srbije, da su sa sajma otišli sa mnogo više konkretnih informacija o pomoći EU, sa novim idejama za svoje priče i priloge – onda možemo reći da je sajam bio uspešan.

Nekako se u našoj javnosti previđa važan podatak da je Evropska unija svakako najveći donator Srbije jer je od 2000. do 2015. godine kroz različite fondove našoj zemlji dodelila skoro 3 milijarde evra bespovratne pomoći. Šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Davenport je na ovom događaju najavio i novi paket finansijske pomoći EU IPA kroz koju će Srbija dobiti 189 miliona evra, od čega će najveći deo biti usmeren na sanaciju poplavljenih područja i prevenciju od sličnih nepogoda.

Sajam je bio koncipiran tako da se predstavi 12 različitih sektora koje je EU pomogla – poplavljena područja, poljoprivreda, obrazovanje, energetika i životna sredina, zdravstvo, inovacije i konkurentnost, socijalna uključenost, mediji, kultura i civilno društvo, lokalni razvoj, prekogranična saradnja, pravosuđe i policija – na kojima su projektni menadžeri Delegacije EU, partneri na sprovođenju projekta i krajnji korisnici predstavljali pojedinačne projekte i razmenjivali informacije sa predstavnicima medija.

I pored toga što je događaj odlično medijski propraćen, prave rezultate očekujemo tek u narednom periodu – kroz buduće priloge i zainteresovanost medija da prenesu iskustva korisnika projekata i dobrih inicijativa koje su podržane zahvaljujući EU.

[fbshare type=”button” float=”left”][fblike showfaces=”false” width=”90″ verb=”like” font=”arial” float=”left”] [twitter float=”none”]

Zašto i kako se trudimo da skrenemo pažnju javnosti na “Zvončicu”?

Već duže od godinu dana družimo se sa ljudima iz “Zvončice”, udruženja roditelja dece obolele od raka koje postoji uz Institut za majku i dete.  Ovo udruženje je jedinstveno po tome što je iniciralo otvaranje prve roditeljske kuće u Beogradu i zbog toga što su kroz organizovanje različitih psiholoških, edukativnih i kreativnih radionica oboleloj deci i roditeljima svakodnevna podrška.

Nisu nam klijenti ali jesu drugari i, kad god smo u prilici, trudimo se da im pomognemo da njihove aktivnosti nađu put do medija jer one (aktivnosti) to i zaslužuju.

Ovog puta želeli smo da u okviru obeležavanja Svetskog dana dece obolele od raka (15. februara) zainteresujemo javnost i predstavnike vlasti, informišemo ih o problemima sa kojima se roditelji i deca suočavaju, a ujedno i predstavimo sve ono što “Zvončica” radi. S obzirom na to da se ovo udruženje finansira isključivo iz donacija, svaki vid promocije im je veoma koristan. Takođe, pokušali smo da animiramo predstavnike vlasti da podrže rad ovog udruženja i zauzmu se za pronalaženje sistemskog rešenja za roditeljske kuće.

Najpre smo zakazali posetu gradonačelnika Siniše Malog Roditeljskoj kući, a isti dan, u okviru obeležavanja Svetskog dana dece obolele od raka, kuću je posetio i ministar zdravlja Zlatibor Lončar. Dolazak dvojice visokih zvaničnika očekivano je privukao i veliku pažnju medija koji su,inače,mora se to priznati visoko senzibilni kad je reč o ovoj temi: rado se odazivaju pozivima da prave priče o deci oboleloj od raka, prate problem sa kojima se roditelji suočavaju. Uz veliki broj medija, stigla su i prva obećanja: i gradonačelnik i ministar zdravlja bili su iskreno zainteresovani za probleme u “Zvončici” i obećali su da će se krenuti u traženje sistemskog rešenja za njihovo funkcionisanje, kako ne bi zavisili samo od donacija.

456

Mnogi novinari i voditelji su prepoznali značaj ove akcije i u ime Zvončice im se zahvaljujemo na tome! Ivan Ivanović je tokom emisije emitovane 13. februara nosio mašnicu koja je simbol podrške, a istu akciju su tokom 15. februara podržali novinari i voditelji Radio televizije Srbije.  Svoju spremnost da skrene pažnju na decu i roditelje koji žive u “Zvončici”, Ivan je pokazao i time što je na početku emisije pozdravio njene ukućane.

123

Nekoliko dana kasnije u emisiji „Da možda ne“ u rubrici Heroj nedelje gosti su bili Natalija Dabić i Nebojša Petrović, animatori iz grupe IDE koji sa decom iz roditeljske kuće već sedam godina organizuju likovne radionice.

U gostovanjima na različitim televizijama (Pink, RTS, Studio B, N1) Irina Ban, direktorka udruženja i Dragana Nikolić, psiholog iz udruženja, govorili su o tome kako deci i roditeljima olakšati lečenje i boravak u bolnici, kao i zbog čega je važna promena zastarelog shvatanja da bolesna deca moraju biti u krevetu.

FotorCreated

 

Svetski dan dece obolele od raka je prošao a mi smo ostali da se i dalje družimo sa ljudima iz “Zvončice”, rešeni da zajedno s njima, skrećemo pažnju javnosti, ali i onih koji donose odluke na njih i njihovu borbu. Jer, u ozbiljnom društvu, kakvom valjda i mi težimo, to ne može biti samo njihova borba.

 

 

 

 

Online oglašavanje – merljivo, povoljno, ciljano

Online marketing je oblast marketinga koja najbrže raste – i klijenti i kreatori kampanja uočavaju prednosti ovog vida oglašavanja. Povoljniji je, detaljnije „gađa“ ciljnu grupu, merljiv je i vrlo brzo se vide rezultati.
Zbog sve većeg opravdanog interesovanja klijenata za ovu vrstu marketinga, ostvarili smo saradnju sa sertifikovanim Ad Words Google oglašivačima, ljudima koji su stekli zvanične Google Ad Words sertifikate. Oni će, za naše klijente, kreirati internet kampanje i savetovati ih kako da „vode“ svoj brend na internetu.
Online marketing je složena forma oglašavanja u okviru koje se mogu koristiti brojni alati. Pravila oglašavanja se gotovo svakodnevno menjaju jer se unapređuju i marketing alati koje koristimo kao i pravila velikih IT korporacija poput Google-a ili Facebooka. Zato je važno da o vašem brendu na internetu vode računa ljudi koji dobro poznaju ovaj teren.

Za početak evo nekoliko osnovnih informacjia o oglašavanju na Google-u, kao najuticajnijoj platformi za online marketing:
• Google je naš najvažniji izvor informisanja, otuda je oglašavanje na Google-u i najvažniji vid oglašavanja na internetu. U Srbiji Google koristi 6 miliona i 200 hiljada ljudi

• Sistem oglašavanja na Google-u se zove Ad Words i predstavlja skup alata i softvera za ciljano reklamiranje i podrazumeva oglašavanje na Google pretrazi (Google search) i Google mreži multimedijalnog oglašavanja (Google display).

• U ovu mrežu spada i oglašavanje na kanalu Youtube koji je drugi najveći pretraživač na svetu, naravno, posle Google-a

• Kao i kod drugih formi oglašavanja, važno je da znate šta vam je cilj: da li želite povećanje saobraćaja na vašem website-u ili jačanje vašeg brenda? Kad znamo cilj, kreiramo Google Ad Words kampanje: na osnovu strukture publike biramo stranice na kojima će se Ad Words oglas prikazivati. Važno je da zajedno definišemo ciljnu grupu, jer je vi, ipak, najbolje poznajete!

• Kampanju na Google-u plaćate po kliku (CPC ili Cost Per Click) na vaš oglas ili plaćate cenu za hiljadu prikaza vašeg oglasa. Sami određujete budžet, svi podaci o kampanji su transparentni i dostupni u svakom trenutku.

• Zašto je Google Ad Words dobar vid oglašavanja? Zato što ima pristup vašoj publici, on zna da je prepozna i ponudi joj vašu uslugu/proizvod. Ako su vaša ciljna grupa srednje i visoko obrazovane žene, od 20 do 45 godina, ako hoćete da im kažete da je farba za kosu koju prodajete proizvedena po eko standardima i nije štetna za zdravlje, Google će vaš oglas pozicionirati baš na stranice koje posećuju žene te dobi i to posebno birajući one žene koje češće odlaze na srodne stranice posvećene lepoti i kozmetici. Vaš oglas će videti vaši klijenti.
google oglas
• Uz oglašavanje uz pomoć GoogleAds dolazite do svoje ciljne grupe, tj do svojih klijenata gde god da se oni nalaze. Za Google ne postoje geografska ograničenja. Ako prodajete aranžmane na planinama u Srbiji treba da ciljate goste u zemljama u regionu.

• Google AdWords doseže do klijenata koji pregledaju sadržaj preko računara, ali i preko tableta i mobilnih telefona. Pretraga preko mobilnih uređaja je prošle godine utrostručena i ima dalju tendenciju rasta.

Online makreting podrazumeva i korišćenje drugih platformi za oglašavanje (Youtube, Gmail, Google Plus, Facebook, Twitter…). O tim formama, pisaćemo nekom drugom prilikom.
Pridružite se stotinama miliona preduzeća širom sveta koji koriste AdWords za tekstualne, slikovne i video oglase.
Pošaljite svoj upit na kontaktaonline@gmail.com ili pozovite na 011 2609 008.
Kad nam date osnovne informacije o svom poslovanju, pripremićemo vam predlog ponude za oglašavanje na internetu.

 

Globalna konsultantska kompanija “AT Kearney” naš novi klijent

U novu godinu smo ušli sa novim klijentom – globalnom konsultantskom kompanijom „A.T. Kearney“ koja kod nas uspešno posluje već petnaest godina. Ova kompanija je i jedan od strateških partnera Svetskog ekonomskog foruma u Davosu i nadamo se da ćemo od njih mnogo toga novog naučiti.
Stručnjaci „A.T. Kearney“ su napravili predlog strategije ekonomskog razvoja Srbije – „Srbija 2020“, a uz našu pomoć, strategiju su prezentovali domaćim privrednicima, novinarima i predstavnicima stranih organizacija i diplomatskog kora.

Na skupu su govorili Branko Žibret, predsednik kompanije „A.T. Kearney“ i Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije. Dogovoreno obraćanje Ivice Dačića, prvog potpredsednika vlade i ministra spoljnih poslova nažalost je odloženo zbog kašnjenja aviona kojim se vraćao iz radne posete Etiopiji no gostima smo pročitali njegov govor.

Moramo da se pohvalimo da je događaj izazvao veliko interesovanje medija i gostiju iz privrednog sektora. Novinari su prepoznali značaj ove priče i kao rezultat toga sve novinske agencije i najvažnije dnevne novine su objavile informaciju o strategiji (Politika, Večernje novosti, Blic, Kurir, Informer, Privredni pregled). Takođe, o događaju je bilo reči i na kanalu Studio B, kanalu N1 i B92, kao i u Nedeljniku i na mnogim specijalizovanim portalima.

sajt kolaz

Radujemo se daljoj saradnji sa ovom kompanijom i nadamo se da će novinari u iskusnim konsultantima “AT Kearny” prepoznati nove, kvalitetne sagovornike.

Saopštenje možete preuzeti ovde:

Srbija 2020_strategija ekonomskog razvoja Srbije_ATKearney_saopštenje za medije

Crtice sa predavanja Mirka Ilića o simbolima mržnje

U okviru Festivala tolerancije koji se, baš ovih dana, prvi put održava u Beogradu, organizovano je i predavanje Mirka Ilića, svetski poznatog grafičkog dizajnera i ilustratora, koji je davne 1986. godine sa ovih prostora otišao u Njujork. Iako dizajn, sam po sebi, ne spada direktno u domen našeg rada, slušali smo Mirka Ilića zato što je izabrao vrlo važnu temu – govorio je o simbolima mržnje na prostoru ex Yu. Kroz priču o simbolima, slikama, grafikama, Ilić je ispričao priču o načinu na koji se, kroz te simbole, komunicira mržnja. Otvoreno i prikriveno.

Fokus njegovog predavanja bili su simboli neofašističkih grupa, skinhedsa prvenstveno. Prikazao je publici (mahom, vrlo mladoj) mnoštvo fotografija, prikupljenih sa oficijelnih sajtova sportskih klubova, dnevnih i drugih novina, informativnih portala, te zvaničnih sajtova ovih grupa na kojima se ovaj znak otvoreno ili prikriveno vidi i koje, vrlo eksplicitno, komuniciraju mržnju (netolerancija je blaga reč). U arhivi, kaže, ima od dve do tri hiljade ovakvih fotografija koje je sakupio sa zvaničnih stranica, to su dakle fotografije navijača i huligana u raznim situacijama koje se, bez problema, objavljuju na oficijelnim stranicama i nalozima na društvenim mrežama.

Videli smo kako izgledaju huligansko navijački simboli u Hrvatskoj, Bosni, Srbiji. Videli smo slike svog grada u kom su fasade iscrtane neonacističkim simbolima, videli smo da to i kod komšija izgleda potpuno isto. I tek kad to vidite tako jasno, kad vam to neko prikupi i pokaže na licu mesta, postanete svesni strahote te moćne mašinerije.Mirko Ilic
Sa stanovišta komunikacije zanimljivo je bilo uvideti da simboli neonacističkih grupa nisu uvek eksplicitno prikazani, da je znak skinhedsa, recimo, u različitim varijantama, prikriven, “okićen” ili dorađen tako da se, na prvi pogled, ne vidi jasno. Videli smo da na beogradskim ogradama ima kodova koji simbolišu ime Adolfa Hitlera i hitlerovski pozdrav.
“Hoću da umete da prepoznate ove simbole, to je smisao ovog predavanja”, poručio je Ilić publici koju su, mahom, činili studenti i srednjoškolci. I ta njegova rečenica je, zapravo, i glavna poruka izlaganja: hajde da, za početak, naučimo da prepoznamo simbole mržnje pa da, potom, vidimo šta protiv njih možemo da uradimo.
“Vaši sportski klubovi su promoteri skinhedsa”, rekao je Ilić u jednom trenutku govoreći o tome da se na sajtovima klubova ili navijačkih grupa pojavljuju fotografije sa ovim simbolima.
Sponzori tih sportskih klubova su, pođimo korak dalje, takođe deo te mašine.
“U Americi, koja je duboko rasističko društvo, se ne može dogoditi da navijačke grupe istaknu ovakve simbole jer bi im se odmah povukli sponzori. Oni nikad ne bi hteli da se njihov brend dovodi u vezu sa takvom komunikacijom”.
Eto još jedne važne teze o kojoj se, i sa stanovišta marketinške komunikacije, da razmišljati.
Pogledajte sledeći put ko su sponzori velikih klubova i utakmica, čiji se brendovi reklamiraju ravnopravno uz simbole mržnje.

“Potpisujem” kampanja ponovo na bilbordima, uskoro nove akcije

Druga faza kampanje “Potpisujem”, koju zajedno sa partnerskim organizacijama sprovodi Autonomni ženski centar, počela je ovih dana u Beogradu i šest gradova u Srbiji.
Bilbordi i city lights baneri koje ćete ovih dana videti imaju za cilj da podsete vlasti na to na šta se sve država Srbija obavezala kad je Narodna skupština ratifikovala Konvenciju Saveta Evrope o sprečavanju nasilja nad ženama i u porodici ili, Istanbulsku konvenciju.
Poruke kampanje su vrlo jasne, što na bilbordima možete lako i videti.
505430-352180
508888-352332
507302-352367
Bilbord oglasi su samo početak kampanje a realizovali smo je, velikim delom, i zahvaljujući dobroj volji i spremnosti na medijsko sponzorstvo od strane kompanije Alma Quatro.
Narednih nedelja idemo u druge prostore: tržne centre, bioskope, ulice, kafiće, pošte… Iznenadićete se gde ćete sve videti slogan “Potpisujem”. Za nas je rad na ovoj kampanji baš poseban izazov.

[fbshare type=”button” float=”left”][fblike style=”button_count” showfaces=”false” width=”90″ verb=”like” font=”arial” float=”left”] [twitter style=”horizontal” float=”none”]

Počela da radi platforma “Da znamo svi”

Nedavno smo započeli saradnju sa drugarima iz organizacije Zaječarska inicijativa, svakako najznačajnije i najaktivnije organizacije civilnog društva u Timočkoj krajini, i to na vrlo specifičnom i korisnom programu.
Reč je o internet platformi “Da znamo svi” – www.daznamosvi.rs – koja je namenjena svim građanima i koja treba da im olakša slanje i dobijanje odgovora od državnih organa. Svi oni koji žele da dobiju neku informaciju iz organa uprave – reč je, naravno, o informacijama od javnog značaja – mogu da koriste ovu platformu i direktno na adresu određenog organa pošalju svoje pitanje.
Platformu je podržao i Poverenik za informacije od javnog značaja, Rodoljub Šabić, koji je prisustvovao konferenciji za medije na kojoj smo ovaj projekat predstavili. Imao je, možemo to slobodno reći, samo reči hvale za ovaj projekat.
I Branko Čečen, direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, takođe je podržao postojanje ove platforme i preporučio građanima da je koriste.
Već prvog dana na platformi je registrovano oko 30 korisnika a poslato 12 zahteva za dobijanje informacija od javnog značaja. Danko Nikolić, direktor Zaječarske inicijative, izuzetno je zadovoljan odzivom građana pa najavljuje da će se njegove kolege organizovati i još posvećenije raditi na razvoju ove ideje.
Početak rada stranice #daznamosvi najintenzivnije je podržao javni servis. Urednici i novinari RTS i Radio Beograda pokazali su, zaista, najviše interesovanja za ovu temu omogućivši aktivistima Zaječarske inicijative gostovanja u svojim programima, prateći i prenoseći izjave Poverenika. Osim javnog servisa, tradicionalno ovakvim temama se bave dnevni listovi Danas i Dnevnik, novinske agencije Tanjug i Fonet. Za nas je bilo zanimljivo i to da je platforma pobudila pažnju portala Mondo, imajući u vidu da se oni uglavnom bave “lakšm” temama.
Nadamo se da će, kako platforma bude postajala važnija građanima, i drugi mediji pratiti njen rad. Mi ćemo istrajno raditi na tome da informacija o platformi #daznamosvi dođe do što većeg broja ljudi.
Zajecarska_inicijativa_2