Globalna konsultantska kompanija “AT Kearney” naš novi klijent

U novu godinu smo ušli sa novim klijentom – globalnom konsultantskom kompanijom „A.T. Kearney“ koja kod nas uspešno posluje već petnaest godina. Ova kompanija je i jedan od strateških partnera Svetskog ekonomskog foruma u Davosu i nadamo se da ćemo od njih mnogo toga novog naučiti.
Stručnjaci „A.T. Kearney“ su napravili predlog strategije ekonomskog razvoja Srbije – „Srbija 2020“, a uz našu pomoć, strategiju su prezentovali domaćim privrednicima, novinarima i predstavnicima stranih organizacija i diplomatskog kora.

Na skupu su govorili Branko Žibret, predsednik kompanije „A.T. Kearney“ i Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije. Dogovoreno obraćanje Ivice Dačića, prvog potpredsednika vlade i ministra spoljnih poslova nažalost je odloženo zbog kašnjenja aviona kojim se vraćao iz radne posete Etiopiji no gostima smo pročitali njegov govor.

Moramo da se pohvalimo da je događaj izazvao veliko interesovanje medija i gostiju iz privrednog sektora. Novinari su prepoznali značaj ove priče i kao rezultat toga sve novinske agencije i najvažnije dnevne novine su objavile informaciju o strategiji (Politika, Večernje novosti, Blic, Kurir, Informer, Privredni pregled). Takođe, o događaju je bilo reči i na kanalu Studio B, kanalu N1 i B92, kao i u Nedeljniku i na mnogim specijalizovanim portalima.

sajt kolaz

Radujemo se daljoj saradnji sa ovom kompanijom i nadamo se da će novinari u iskusnim konsultantima “AT Kearny” prepoznati nove, kvalitetne sagovornike.

Saopštenje možete preuzeti ovde:

Srbija 2020_strategija ekonomskog razvoja Srbije_ATKearney_saopštenje za medije

Crtice sa predavanja Mirka Ilića o simbolima mržnje

U okviru Festivala tolerancije koji se, baš ovih dana, prvi put održava u Beogradu, organizovano je i predavanje Mirka Ilića, svetski poznatog grafičkog dizajnera i ilustratora, koji je davne 1986. godine sa ovih prostora otišao u Njujork. Iako dizajn, sam po sebi, ne spada direktno u domen našeg rada, slušali smo Mirka Ilića zato što je izabrao vrlo važnu temu – govorio je o simbolima mržnje na prostoru ex Yu. Kroz priču o simbolima, slikama, grafikama, Ilić je ispričao priču o načinu na koji se, kroz te simbole, komunicira mržnja. Otvoreno i prikriveno.

Fokus njegovog predavanja bili su simboli neofašističkih grupa, skinhedsa prvenstveno. Prikazao je publici (mahom, vrlo mladoj) mnoštvo fotografija, prikupljenih sa oficijelnih sajtova sportskih klubova, dnevnih i drugih novina, informativnih portala, te zvaničnih sajtova ovih grupa na kojima se ovaj znak otvoreno ili prikriveno vidi i koje, vrlo eksplicitno, komuniciraju mržnju (netolerancija je blaga reč). U arhivi, kaže, ima od dve do tri hiljade ovakvih fotografija koje je sakupio sa zvaničnih stranica, to su dakle fotografije navijača i huligana u raznim situacijama koje se, bez problema, objavljuju na oficijelnim stranicama i nalozima na društvenim mrežama.

Videli smo kako izgledaju huligansko navijački simboli u Hrvatskoj, Bosni, Srbiji. Videli smo slike svog grada u kom su fasade iscrtane neonacističkim simbolima, videli smo da to i kod komšija izgleda potpuno isto. I tek kad to vidite tako jasno, kad vam to neko prikupi i pokaže na licu mesta, postanete svesni strahote te moćne mašinerije.Mirko Ilic
Sa stanovišta komunikacije zanimljivo je bilo uvideti da simboli neonacističkih grupa nisu uvek eksplicitno prikazani, da je znak skinhedsa, recimo, u različitim varijantama, prikriven, “okićen” ili dorađen tako da se, na prvi pogled, ne vidi jasno. Videli smo da na beogradskim ogradama ima kodova koji simbolišu ime Adolfa Hitlera i hitlerovski pozdrav.
“Hoću da umete da prepoznate ove simbole, to je smisao ovog predavanja”, poručio je Ilić publici koju su, mahom, činili studenti i srednjoškolci. I ta njegova rečenica je, zapravo, i glavna poruka izlaganja: hajde da, za početak, naučimo da prepoznamo simbole mržnje pa da, potom, vidimo šta protiv njih možemo da uradimo.
“Vaši sportski klubovi su promoteri skinhedsa”, rekao je Ilić u jednom trenutku govoreći o tome da se na sajtovima klubova ili navijačkih grupa pojavljuju fotografije sa ovim simbolima.
Sponzori tih sportskih klubova su, pođimo korak dalje, takođe deo te mašine.
“U Americi, koja je duboko rasističko društvo, se ne može dogoditi da navijačke grupe istaknu ovakve simbole jer bi im se odmah povukli sponzori. Oni nikad ne bi hteli da se njihov brend dovodi u vezu sa takvom komunikacijom”.
Eto još jedne važne teze o kojoj se, i sa stanovišta marketinške komunikacije, da razmišljati.
Pogledajte sledeći put ko su sponzori velikih klubova i utakmica, čiji se brendovi reklamiraju ravnopravno uz simbole mržnje.

“Potpisujem” kampanja ponovo na bilbordima, uskoro nove akcije

Druga faza kampanje “Potpisujem”, koju zajedno sa partnerskim organizacijama sprovodi Autonomni ženski centar, počela je ovih dana u Beogradu i šest gradova u Srbiji.
Bilbordi i city lights baneri koje ćete ovih dana videti imaju za cilj da podsete vlasti na to na šta se sve država Srbija obavezala kad je Narodna skupština ratifikovala Konvenciju Saveta Evrope o sprečavanju nasilja nad ženama i u porodici ili, Istanbulsku konvenciju.
Poruke kampanje su vrlo jasne, što na bilbordima možete lako i videti.
505430-352180
508888-352332
507302-352367
Bilbord oglasi su samo početak kampanje a realizovali smo je, velikim delom, i zahvaljujući dobroj volji i spremnosti na medijsko sponzorstvo od strane kompanije Alma Quatro.
Narednih nedelja idemo u druge prostore: tržne centre, bioskope, ulice, kafiće, pošte… Iznenadićete se gde ćete sve videti slogan “Potpisujem”. Za nas je rad na ovoj kampanji baš poseban izazov.

[fbshare type=”button” float=”left”][fblike style=”button_count” showfaces=”false” width=”90″ verb=”like” font=”arial” float=”left”] [twitter style=”horizontal” float=”none”]

Počela da radi platforma “Da znamo svi”

Nedavno smo započeli saradnju sa drugarima iz organizacije Zaječarska inicijativa, svakako najznačajnije i najaktivnije organizacije civilnog društva u Timočkoj krajini, i to na vrlo specifičnom i korisnom programu.
Reč je o internet platformi “Da znamo svi” – www.daznamosvi.rs – koja je namenjena svim građanima i koja treba da im olakša slanje i dobijanje odgovora od državnih organa. Svi oni koji žele da dobiju neku informaciju iz organa uprave – reč je, naravno, o informacijama od javnog značaja – mogu da koriste ovu platformu i direktno na adresu određenog organa pošalju svoje pitanje.
Platformu je podržao i Poverenik za informacije od javnog značaja, Rodoljub Šabić, koji je prisustvovao konferenciji za medije na kojoj smo ovaj projekat predstavili. Imao je, možemo to slobodno reći, samo reči hvale za ovaj projekat.
I Branko Čečen, direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, takođe je podržao postojanje ove platforme i preporučio građanima da je koriste.
Već prvog dana na platformi je registrovano oko 30 korisnika a poslato 12 zahteva za dobijanje informacija od javnog značaja. Danko Nikolić, direktor Zaječarske inicijative, izuzetno je zadovoljan odzivom građana pa najavljuje da će se njegove kolege organizovati i još posvećenije raditi na razvoju ove ideje.
Početak rada stranice #daznamosvi najintenzivnije je podržao javni servis. Urednici i novinari RTS i Radio Beograda pokazali su, zaista, najviše interesovanja za ovu temu omogućivši aktivistima Zaječarske inicijative gostovanja u svojim programima, prateći i prenoseći izjave Poverenika. Osim javnog servisa, tradicionalno ovakvim temama se bave dnevni listovi Danas i Dnevnik, novinske agencije Tanjug i Fonet. Za nas je bilo zanimljivo i to da je platforma pobudila pažnju portala Mondo, imajući u vidu da se oni uglavnom bave “lakšm” temama.
Nadamo se da će, kako platforma bude postajala važnija građanima, i drugi mediji pratiti njen rad. Mi ćemo istrajno raditi na tome da informacija o platformi #daznamosvi dođe do što većeg broja ljudi.
Zajecarska_inicijativa_2

Saradnja sa PR agencijom SPN Comms na projektu Južni tok u Srbiji i Makedoniji

Već nekoliko meseci sarađujemo sa ruskom agencijom za odnose s javnošću SPN Communications koja za kompaniju Gazprom obezbeđuje PR podršku za projekat Južni tok u zemljama kroz koje ovaj gasovod prolazi. Mi smo, kao njihovi podizovđači, zaduženi za Srbiju i Makedoniju. Do sada su to, uglavnom, bile administrativne i tzv. monitoring aktivnosti, bez mnogo kontakata sa medijima, ali odnedavno smo intenzivirali saradnju sa novinarima. Sad kad je naš rad u tom smislu postao javan, želimo da podelimo sa vama više informacija…
Ovih dana u štampi čitate sjajne reportaže i izveštaje iz Sibira, iz grada koji se zove Novij Urengoj i koji se nalazi na neverovatnih 2400 km od Moskve. Početkom nedelje je grupa novinara iz Srbije otputovala na press turu koju tradicionalno organizuje Gasprom za novinare iz regiona. Otuda pregršt izveštaja, reportaža, televizijskih priloga sa zaleđenog Severnog pola. Ideja je da se novinarima predstavi mesto izvora Južnog toka ali i da im se pruže najnovije informacijama u vezi sa ovim projektom. I sam Novij Urenogoj je zanimljiv gradić, sa kratkom istorijom postojanja, u kom nema nezaposlenih, sem dece, gde se radi na temperaturama koje se spuštaju i do minus 50, a sve je u znaku nafte i gasa.

Dok su specijalni medijski izveštači u Sibiru, i u Srbiji je bilo interesantnih dešavanja oko Južnog toka.
Naime, kompanija Gazprom je sponzor regionalne rukometne SEHA lige čije se finale održava ovog vikenda u hali Spens u Novom Sadu. Povodom početka takmičenja organizovana je konferencija za medije na kojoj se novinarima između ostalih obratio i Leonid Čugunov, šef Odeljenja za upravljanje projektima u Gazprom-u. On je naglasio da projekat Južni tok ove godine prelazi u aktivnu fazu realizacije.
“Početak osnovnih građevinsko-montažnih radova očekuje se krajem drugog kvartala 2014. godine, a nameravamo da koristimo najsavremeniju tehnologiju uz poštovanje najstrožih ekoloških zahteva” – rekao je on.
Vest o početku radova na Gasovodu Južni tok preneli su svi mediji, a svakodnevno nam stižu i priče sa severa Rusije. Idemo dalje.

Zašto smo se uključili u ProFemina 2014 konferenciju?

Ove godine nismo bile samo gošće na konferenciji ProFemina 2014 koju organizuje magazin “Lepota i zdravlje” i koji okuplja žene iz celog regiona. Ne, ne… Radeći sa nekim zanimljivim ženama tokom prošle godine, ženama koje rade poslove bitne za sve nas, shvatile smo da je i njima mesto na ovakvom skupu. Predložile organizatorima, oni prepoznali ideju i – odmah rekli da. Sjajni ljudi.
Konferencija “ProFemina” – sudeći po konceptu ovogodišnjeg skupa – ima tendenciju da postane vrlo ozbiljan godišnji skup koji će dati kvalitetan uvid u “stanje žena” na Balkanu. Ne pričamo tamo samo o šminkanju, kuvanju i bebama – kako šovinisti vole da kažu – već o obrazovanju, zdravlju, stereotipima i predrasudama, o ženama koje su se izložile riziku, ženama koje pomažu drugima.
Prepoznavši ovaj kvalietet konferencije odlučile smo da je baš ovaj skup dobro mesto da se predstave naše drugarice iz Autonomnog ženskog centra ali i iz Udruženja roditelja dece obolele od raka “Zvončica”. Prve, zato što je u toku njihova kampanja “Potpisujem” koja se zalaže za punu primenu Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju nasilja nad ženama, druge, zato što je to bilo mesto da kažu nešto o tome kroz šta sve prolazi žena koja se suoči sa tim da joj je dete obolelo od raka.
Priča o nasilju nad ženama otvorila je konferenciju i nekako nas, na samom startu, podsetila na to da su i žene koje srećemo svakodnevno žrtve nasilja i da imamo obavezu da kao društvo na to reagujemo. Drago nam je što su Jelenu Keserović iz Autonomnog ženskog centra svi pažljivo slušali, tvitovali uživo, pamtili podatke… Učesnice ove konferencije su jake, zanimljive, samosvojne žene koje imaju uticaja na okolinu u kojoj žive i zato nam je bilo važno da ovi podaci dopru do njih. One će sutra, biti deo javnosti koja će državu i društvo pritiskati da kazni nasilnika i zaštiti žrtvu.
I naši drugari iz Udruženja Zvončica bili su pažljivo saslušani. Irina Ban iz ovog Udruženja objasnila je kroz šta sve žena prolazi dok se bori za život svog deteta, pričala o tome kako joj sve možemo pomoći, pozvala sve nas da im pomognemo onako kako možemo – kroz novac, vreme, robu, kontakte… “Uvek se neka vrata otvore”, tome nas je naučila Irina. Ima još nešto što nam se na ovoj konferenciji vrlo dopalo a to je – ideja o povezivanju žena različitih profesija, statusa, ideoloških i estetskih kriterijuma, razmena energije i znanja, razmena saosećanja i razumevanja. Ima mnogo razloga za umrežavanje među ženama a ono se ne događa tako često.
Ili, kako je to rekla gošća iz Osijeka: “Muškarci se lakše povezuju – ajmo igrat karte, pikat fudbal, gadjat golubove – što je s nama ženama?”
Zato se i mi, budući da našu agenciju, sticajem okolnosti, čine žene – priključujemo ovoj inicijativi i spremamo se za još aktivnije učešće na sledećoj ProFemina konferenciji. A za sada, hvala organizatorima na dobroj saradnji.

Političarke o položaju žena u tri minuta

Osmi mart je naravno povod za priču o ravnopravnosti žena i njihovom položaju u društvu, a ako uzmemo u obzir da je u toku predizborna kampanja, nekako se logično nameće i sledeća priča. Naime, i ove godine je održana Ženska predizborna konvencija u Domu omladine, a mi smo pozvani da budemo PR podrška. Događaj su organizovali Beogradski fond za političku izuzetnost (BFPI) i Ženska parlamentarna mreža, a okupio je predstavnice deset političkih partija koje su, u trominutnim izlaganjima, istakle na koji način njihove partije vide unapređenje položaja žena u Srbiji.

Sve predstavnice političkih partija složile su se da su ekonomsko osnaživanje žena, borba protiv nasilja i diskriminacije, kao i podsticanje žena da aktivnije učestvuju u javnom životu od izuzetne važnosti za dalji demokratski razvoj društva.
„Srbija je prva u regionu po broju narodnih poslanica i to je dobro ali sam broj nije dovoljan ako ne postoji nastojanje da se žene istinski uključuju u društveni život“, istakla je Marijana Pajvančić, profesorka Pravnog fakulteta u Novom Sadu.
Tanja Miščević, šefica pregovaračkog tima Srbije za pristupanje Evropskoj uniji, koja je takođe učestvovala na ovom skupu, istakla je da je važno poštovati ravnopravnost žena. „Ako hoćemo da poštujemo evropske standarde, moramo da budemo moderna zemlja 21. veka i ići u korak sa EU “. Upravo je u ovo bila glavna poruka sa događaja koju si svi mediji prenosili.

Političarke su se učesnicima konvencije obraćale po azbučnom redu.
Donka Banović (DSS) je rekla da, je važno da i u budžetu bude planiranih sredstava za realizaciju akcija usmerenih na poboljšanje položaja žena. „Ukoliko novca u budžetu za takve aktivnosti nema, onda to nije ozbiljno zalaganje“, dodala je ona.
Srpska napredna stranka, istakla je Stana Božović, zalaže se za to da se poveća broj žena na mestima odlučivanja i dodala da će sveobuhvatne reforme sigurno poboljšati položaj žena u društvu.
„Na listi Nove demokratske stranke ima 103 žene i to je najbolji dokaz koliko se istinski zalažemo za veće učešće žena“, rekla je Biljana Hasanović Korać.
Stranku demokratske akcije iz Sandžaka je predstavila dvadesetdvogodišnja Selma Hodžić koja je pojasnila da, po njoj, „biti feministkinja u cilju postizanja rodne ravnopravnosti zapravo samo znači biti neko ko se bori za ljudska prava“.
Elvira Kovač iz Stranke vojvođanskih Mađara je poručila da će ova stranka u narednih godinu dana praviti mrežu za pomoć socijalno ugroženim stanovnicima, među kojima ima i mnogo žena.
„Kroz koaliciju sa Bošnjačkom demokratskom zajednicom iz Sandžala mi ćemo uspeti da uvedmo prvu ženu Bošnjakinju u parlament“, deo je obraćanja Nataše Mićić iz Liberalno demokratske partije.
Za socijaliste je, istakla je Stefana Miladinović iz Socijalističke partije Srbije, najvažniji test u jednom društvu test jednakosti. Ona je naglasila da su, kao članice Ženske parlamenterne mreže, ponosne na to što je srpski parlament, po broju žena, među prvih 10 u Evropi.
Jasmina Nikolić, predstavnica liste „Dosta je bilo“ je naglasila da je izuzetno važno da se žene odvaže da preuzmu život u svoje ruke a da će im u tome pomoći ekonomsko osnaživanje. Važno je, rekla je ona, da žene stiču preduzetničke kompetencije.
Jelena Travar Miljević iz Ujedninjenih regiona Srbije je podsetila da ova stranka ima najviše žena u svojoj poslaničkoj grupi i da je to, za njih, jasan dokaz njihovog stava prema važnosti učeša žena u politici.
Demokratska stranka, po rečima Nataše Vučković, prioritete u borbi za unapređenje položaja žena vidi u: ekonomskom osnaživanju, borbi protiv nasilja i diskriminacije, naročito kad se posmatra kroz proces približavanja članstvu Srbije u Evopskoj uniji.
Ženska predizborna konvencija deo projekta „Žene za demokratiju i ravnopravnost“ koji je tokom dve godine sprovodio BFPI uz podršku Evrpske unije, Ambasada Finske i Misije OEBS u Srbiji. Konvenciji je prisustvao i ambasador Majkl Davenport, šef Delegacije Evropske Unije.

 

Koliko je obrazovanje zastupljeno u kampanji?

U ovoj predizbornoj kampanji, naše aktivnosti su i dalje usmerene na civilni sektor.
Rado smo prihvatili poziv Građanskih inicijativa da im pomognemo u realizaciji kampanje koja je usmerena na praćenje aktivnosti političkih stranaka kada je reč o obrazovanju. U toku je monitoring medija, a rezultati će biti predstavljeni uoči izborne tišine. Osim praćenja koliko i kako političari govore o ovoj temi, odlučili smo da i na druge načine utičemo na to da se o ovome govori, da se daju konstruktivne ideje i pokreću neke dobre priče.
Zato smo za Građanske inicijative nedavno organizovali i prvi u nizu događaja sa predstavnicima političkih partija, gde su oni imali priliku da razgovaraju sa srednjoškolcima i da lično od njih čuju za neke od problema. Bojan Đurić (LDP), Miodrag Stojković (DS) i Dušan Pavlović (lista „Dosta je bilo“) zajedno su došli do kvalitetnih zaključaka kada je reč o reformi obrazovanja. Našem pozivu na debatu se nažalost nisu odazvali predstavnici vladajućih stranaka. Izgleda da ni SPS, ni SNS nemaju sluha za ovu temu, iako je, ironično, baš obrazovanje već godinama resor socijalista. Hvala dnevnom listu Politika što je objavio odličan tekst o srednjoškolcima koji su bili u publici, a koji po prvi put glasaju, sa napomenom da se stranke u vlasti nisu pojavile na debati. Važno je da se o tome ne ćuti.
U nastavku kampanje, sa ovom temom ići ćemo i u Novi Pazar, a na kraju očekujte i podatke o tome ko je, koliko, i šta pričao o obrazovanju. A posle… možemo samo da se nadamo da resor obrazovanja neće i u novoj vladi biti „kusur u političkim dilovima“, kako je to na našoj debati rekao Bojan Đurić.

Fondacija “Iskorak” i Željko Vasić zajedno za prevenciju raka grlića materice

Sa posebnim zadovoljstvom smo pomogli našim drugarima iz organizacije “Zaječarska inicijativa” i fondacije “Iskorak” iz Zaječara da danas ugoste novinare u galerii “Ozon” i najave svoju saradnju sa popularnim pop pevačem Željkom Vasićem.

U okviru fondacije “Iskorak”, koja je jedna od prvih fondacija u Srbiji za razvoj lokalne zajednice, formiran je tzv. named fond “Željko Vasić” čime se ovaj popularni pevač, rođeni Zaječarac, uključio u humanitarne inicijative za bolji život građana Timočke krajine.
Prva zajednička akcija fondacije “Iskorak” i Željka Vasića biće prikupljanje novca za kupovinu histeroskopa, medicinskog aparata za rano otkrivanje raka grlića materice. Timočki kraj je, nažalost, na začelju u Srbiji kad je reč o broju žena obolelih od ove vrste kancera. Narednog meseca biće organizovane aukcija vina iz Timočke krajine i donatorska večera kako bi se što veći broj ljudi priključio ovoj akciji.

Nastanak fondacije “Iskorak” podržali su Institut za održive zajednice i USAID Srbija.

 

Umesto poklona za klijente – poseta udruženju “Zvončica”

Ovu odluku smo doneli lako i jednostavno. Jednoglasno.
Ne, nećemo kupovati, praviti, dizajnirati, smišljati poklone za naše klijente i saradnike ove godine. Da, znamo da je to lep poslovni običaj (šalju i oni nama), da znamo da smo to radili i da volimo da poklanjamo.
Naš skromni budžet namenjen novogodišnjim poklonima za klijente potrošićemo drugačije, spremićemo nešto onima kojima je pomoć drugih potrebnija.
Čak je i odluka koga ćemo posetiti bila – jednostavna.
Udruženje roditelja dece obolele od raka “Zvončica”, pri Roditeljskom domu na Institutu za majku i dete, je u našem komšiluku, informisani smo o njihovom radu makar putem društvenih mreža, znamo sticajem okolnosti ponešto o aktivnostima ovakvih udruženja… Idemo kod komšija u posetu.
Obavestili smo i klijente, naše prijatelje i saradnike iz Instituta za održive zajednice, kompanija “Ivančić i sinovi”, “Richter Gedeon”, Fonda “Princeza Olivera”, Autonomnog ženskog centra, zamolili ih da se potpišu na zajedničku čestitku i krenuli u pripremu posete.
Irina Ban, otvorena i srdačna žena iz ovog udruženja, objasnila nam je da u Roditeljskom domu trenutno boravi oko desetak porodica, tj. dece sa jednim ili oboje roditelja, kojima je urađena transplantacija kosne srži i koji idu na dnevne terapije. Šta im treba? Svašta, kao i u vašoj kući, otvoreno je rekla.
Naručili smo tortu za nove drugare, pokupovali gajbice voća, kartone mleka, čokoladnog mleka, pudinga, sokova, malo igračaka i sredstava za higijenu, poneli čestitku s potpisima klijenata i – pošli kod komšija na kafu.
Poslenje popodne 2013.godine proveli smo u ovom svetlom, čistom, prostranom domu desetoro dece čiji se roditelji, članovi ovog udruženja, i lekari Instituta, strasno bore za njihovo zdravlje.
Ovo je jedini Roditeljski dom u Srbiji koji funkcioniše pri zdravstvenoj ustanovi, u kojoj mališani imaju terapije, preglede i stalni nadzor lekara. To je ideja udruženja “Zvončica” – da se roditeljske kuće grade pored bolnica, kako bi deci i njihovim roditeljima vreme lečenja bilo jednostavnije.
Dobra energije ovog doma, dečji smeh i radost zbog druženja, na trenutak odagnaju svest o tome zbog čega su deca na tom mestu.
Saznali smo mnogo o planovima “Zvončice” ali i o onome što su do sada uradili i, što nas posebno raduje, dogovorili se da ubuduće malo češće i čvršće sarađujemo.
Ako ništa drugo, ovim ljudima možemo sigurno pomoći da se više i dalje čuje za ono što rade, za uspehe koje postižu, za ljude koji im pomažu ili za probleme sa kojima se susreću.